Travanj 25, 2019

Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Create an account

Fields marked with an asterisk (*) are required.
Name *
Username *
Password *
Verify password *
Email *
Verify email *
Captcha *
Reload Captcha

SEMAFORIZACIJA PROMETA: Požega 1929, Rijeka 1941, Zagreb 1959.

U Hrvatskoj je prvi funkcionalni semafor postavljen 1959. godine u Zagrebu na križanju Hebrangove ulice i Zrnjevca. Građani su ga u čudu gledali i nisu znali kako se ponašati na cesti, tako da su im policajci morali dijeliti letke s objašnjenjima kako se ponašati i što koje svjetlo znači

Preciznositi radi, na hrvatskim prostorima prije Zagreba, Rijeka je 1941. godine dobila prvi semafor, odnosno Požega još 1929. godine, no više je riječ o eksperimentima entuzijasta nego o funkcionalnom rješavanju prometnih problema.

Danas većina Požežana zna da je Požega električnu energiju dobila vrlo rano, u listopadu 1912. godine, izgradnjom hidrocentrale na Orljavi kod Kuzmice, samo 5 godina nakon grada Zagreba, i puno prije od većine hrvatskih gradova. Već 1913. godine "Požeška munjara" izdvaja se iz Gradske uprave, i postaje zasebna organizacija, koja se brine za elektrifikaciju Požege, te postepeno električnu rasvjetu dobija čitav grad i okolna naselja. Uprava "Munjare" smješta se u prizemlje današnje "Gradske kuće" na Trgu Svetog Trojstva, gdje ostaje sve do kraja 2. svjetskoga rata i dijelom nakon rata, dok hidrocentrala na Orljavi strujom snabdjeva Požeštinu sve do 1960-tih godina.

No ono što posebno plijeni našu pažnju danas, nije elektrifikacija Požege, već nešto po čemu je Požega postala prva u Hrvatskoj, i među prvima u Europi. Prvi semafor Požega je dobila punih 30 godina prije Zagreba!

Ipak, Zagrebu pripada primat u semaforizaciji prometa. Već 1965. godine pušten je u promet “zeleni val”, prva semaforizirana prometnica u Hrvatskoj. Danas je u Zagrebu približno 500 semaforiziranih raskrižja, a njihov se broj iz dana u dan povećava.

U svijetu su stvari išle još brže. Tako je preteča suvremenog cestovnog semafora došla dva desetljeća prije izuma automobila. Ispred Engleskog Parlamenta John Peake Knight instalirao je prvi semafor koji je nalikovao velikom križu čiji krakovi su se pomicali, a crveno i zeleno plinsko svjetlo signaliziralo je pješacima i kočijama smiju li se kretati po cesti. Knight je bio željezničar, tako da njegovo rješenje dolazi iz pružne signalizacije.

Izum semafora u izravnoj je svezi s brojnošću vozila u prometu, tako da će Amerikanci, suočeni s eruptivnim povećanjem vozila na prometnicama, dati značajne priloge razvitku semafora. Tako, već od 1910. u američkim gradovima niču različite izvedbe uređaja za davanje prometnih svjetala za regulaciju prometa na cestovnim raskrižjima. No, i dalje je problem predstavljala njegova upraviljivost, jer promet pa i prve semafore regulirali su, uglavnom, prometni policajci, koji su djelovali sinhrono sa uređajem u "predsemaforskoj" fazi prometa..

Prvi dvobojni električni semafor izumio je policijski službenik Lester Wire iz Salt Lake Citya, 1912. godine. Također policajac, William Potts iz Detroita 1920. godine dodaje srednji, žuti signal, a Garrett Morgan 1922. uvodi inovaciju "svi stop", odnosno naredbu prema svim pravcima prije nastavaka prometa u svim smjerovima, ostavljajući dovoljno vremena da se raskrižje oslobodi. Time je postavljen temelj dizajna semafora koji je i danas u upotrebi.

U Europi je prvi cestovni električni semafor s trobojnim svjetlima bio izgrađen 1922. u Parizu.

Kako bilo, i najmlađi sudionici u prometu znaju da se "Cesta se smije prelaziti samo kada je na semaforu zeleno svjetlo, a da na crveno se obvezno mora stati!" Ah, da... postoji i žuto svjetlo koje vozačima kaže da će se uskoro svjetlo na semaforu promijeniti...