Srpanj 31, 2021

Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

EUROPSKA STATISTIKA: Hrvatske ceste su sve sigurnije

Europske žrtve u prometu: Hrvatska dijeli drugo mjesto u smanjenju broja poginulih na cestama, prenosi RevijaHAK.

 

Broj smrtnih slučajeva na cestama naglo je pao diljem Europe, iako ne koliko je planirano. U 2019. godini, u prometu u dvije europske prijestolnice, nije stradao niti jedan biciklist ili pješak.

 

Prošle je godine, prema preliminarnim podacima Europske komisije, u prometnim nesrećama smrtno stradalo 4000 ljudi manje nego prethodne godine, a u cestovnom prometu poginulo je ukupno 18.800 ljudi. To odgovara drastičnom godišnjem smanjenju od 17 posto, objavile su vlasti u Bruxellesu.

Određenu ulogu u tome ima i pandemija koronavirusa, odnosno smanjenje prometa uzrokovano svim restrikcijama. Ceste u EU-u i dalje su najsigurnije na svijetu, rekla je povjerenica EU za promet Adina Valean.

Gledano kroz dulje vremensko razdoblje, broj smrtnih slučajeva na cestama smanjio se za 36 posto između 2010. i 2020. godine. Time je propušten cilj smanjenja od 50 posto u EU. Samo je Grčka uspjela premašiti ovaj cilj smanjenjem od 54 posto. Slijedile su Hrvatska, Španjolska, Portugal, Italija i Slovenija sa smanjenjem između 44 i 42 posto. Kao rezultat, devet država članica zabilježilo je pad od 40 posto ili više. Njemačka je ostala znatno ispod ove granice, u Njemačkoj je promjena bila minus 25 posto.

Prema Europskoj komisiji, Švedska ima najsigurnije ceste. Na milijun stanovnika zabilježeno je 18 smrtnih slučajeva, što je pad od 29 posto u odnosu na 2010. U Njemačkoj je ta brojka bila 33 smrtna slučaja na milijun stanovnika. Diljem EU-a oko 70 posto smrtnih slučajeva na cestama u urbanim područjima čine pješaci, motociklisti, biciklisti i druge manje zaštićene osobe.

Ipak, posebno su dvije europske prijestolnice postigle važne ciljeve po ovom pitanju jer u Helsinkiju i Oslu niti jedan pješak ili biciklist nije stradao u cestovnom prometu u 2019. godini, ističe Komisija, a oba grada su navela ograničenja brzine kao ključni čimbenik ovog napretka.



....

Izvor: Davor Andrić / RevijaHAK