Siječanj 24, 2021

Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

EU: Ograničenje od 30 km/h u gradovima, uskoro i u Hrvatskoj?

U posljednjih mjesec dana niz je gradova i država diljem Europe odlučio rigorozno smanjiti najveću dopuštenu brzinu u gradovima

 

Španjolska je u studenom ograničila brzinu na ulicama s dvije vozne trake u urbanim područjima na 30 km/h, u istom smjeru idu i Nizozemci čiji je parlament 27. studenog smanjio najveću dopuštenu brzinu u gradovima i selima na 30 km/h, u Parizu upravo traje rasprava oko prijedloga da se na svim gradskim ulicama brzina ograniči na 30 km/h, prije nekoliko dana brzina je na 30 km/h ograničena i u Dublinu…

 

Slične inicijative postoje i u nizu drugih država diljem Starog kontinenta, što jasno pokazuje da Europa u posljednje vrijeme ozbiljno „usporava“. I to ne slučajno. Jedan od „okidača“ za ovu dugo najavljivanu, a sad očito općeprihvaćenu mjeru bila je medijski ne toliko popraćena Globalna ministarska konferencija o sigurnosti prometa, održana sredinom veljače 2020. u Stockholmu.

 

Netom prije nego će koronavirus na duže vrijeme spriječiti druženja uživo, naime, u glavnom gradu Švedske sastali su se ministri i predstavnici autoklubova iz 130 zemalja (među njima i oni iz Hrvatske) te donijeli Stockholmsku deklaraciju čiji je cilj promovirati mjere pomoću kojih bi se prepolovio broj smrtno stradalih u prometu do 2030.

 

A kao jedan od glavnih aduta u borbi za sigurniji promet predviđenih Deklaracijom upravo je ograničenje brzine na 30 km/h u svim područjima gdje dolazi do povećane interakcije između automobila s jedne, te pješaka i biciklista s druge strane.

 

Taj plan, na žalost svih kojima se čini nakaradnim voziti ovakvom brzinom, ima dobru podlogu u statistici. Istraživanja na razini Europske unije pokazala su da je prekomjerna brzina odgovorna za trećinu smrtno stradalih, kao i da se 37 posto nesreća sa smrtnim posljedicama događa na gradskim cestama.

 

Još važnije, brojke govore da od smrtno stradalih u gradovima čak 70 posto čine najranjiviji sudionici u prometu: 40 posto pješaci, 18 posto motociklisti i 12 posto biciklisti. Protivnicima ovakvog rigoroznog ograničenja brzine na ruku ne idu niti ekološki argumenti.

 

Pokazalo se, naime, da bi smanjenjem brzine na 30 km/h u urbanim središtima profitirao i zrak, jer bi se sporijom vožnjom smanjila i emisija otrovnih dušikovih oksida.

 

Kako Stockholmsku deklaraciju podržava i Europska komisija, može se očekivati da ovakvo rigorozno ograničenje brzine zaživi i diljem EU, pa tako i u Hrvatskoj koja se ionako nalazi pri samom vrhu ljestvice stradalih na milijun stanovnika.

 

Uz uskoro (od 2022.) obavezan sustav za automatsko ograničenje brzine Intelligent Speed Assistance (ISA), sposoban usporiti vozilo kad se kreće većom brzinom od dopuštene, vožnja gradom mogla bi postati izuzetno naporna aktivnost.

 

 

Poslijednja izmjena dana Utorak, 15 Prosinac 2020 22:47