Kolovoz 23, 2019

Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Create an account

Fields marked with an asterisk (*) are required.
Name *
Username *
Password *
Verify password *
Email *
Verify email *
Captcha *
Reload Captcha

EUROPSKA UNIJA: Politika sigurnosti cestovnog prometa do 2030.

U Upravi za promet i mobilnost žele do 2050. broj poginulih na cestama EU svesti na nulu

 

U Europskoj uniji u 2017. (prema zadnje dostupnim podacima) na cestama je poginulo 25.300 osoba. U Hrvatskoj je lani, pak, u prometnim nesrećama život izgubilo 317 ljudi, 14 manje nego 2017. Prosjek poginulih na milijun stanovnika za EU je 49, a za Hrvatsku 80 i po tome smo treći najgori u Uniji, iza nas su samo Bugarska i Rumunjska. EU, pa tako i Hrvatska, zadali su si za cilj da do 2020. smanje broj poginulih na cestama za 50 posto u odnosu na 2010., odnosno 2011. U slučaju EU to bi značilo smanjenje na 15.000 poginulih, a u slučaju Hrvatske na 213. S obzirom na trenutačne brojke ti ciljevi su teško dostižni.

Politika sigurnosti cestovnog prometa od 2021. do 2030. na razini cijelog EU, kažu u Glavnoj upravi za promet i mobilnost, postavila je kao cilj još dodatnih 50 posto smanjenja broj poginulih i ozlijeđenih na cestama, a to bi u konačnici vodilo prema ostvarenju načela Vision Zero čiji je cilj do 2050. godine svesti broj poginulih u cestovnom prometu na nulu.

Revizija regulative

A jedan od bitnih koraka ka ispunjenju tih ciljeva revizija je opće regulativne o sigurnosti vozila. Tako je trenutačno u proceduri donošenje Uredbe o zahtjevima za homologaciju za motorna vozila i njihove prikolice te za sustave, sastavne dijelove i zasebne tehničke jedinice namijenjene za takva vozila, u pogledu njihove opće sigurnosti te zaštite osoba u vozilima i nezaštićenih sudionika u cestovnom prometu.

Prema tom aktu, u vozila će se kao obvezna oprema ugrađivati, primjerice, inteligentni sustav za pomoć pri kontroli brzine (Intelligent Speed Assistance – ISA). Vozilo će, naime, biti opremljeno kamerama koje će čitati prometne znakove pa će, kako kažu u Glavnoj upravi za promet, kad vozač stisne gas, papučica pružati otpor ako brzina vozila ide iznad dopuštene. Predviđena je obvezna ugradnja i sustava za praćenje budnosti i pozornosti vozača te sustava za detekciju pri vožnji unatrag. Svako vozilo će morati imati i “crnu kutiju”, odnosno uređaj za snimanje podataka o događaju, odnosno nesreći. Predviđena je i ugradnja sustava koji bi olakšao postavljanje uređaja za blokadu u slučaju vožnje pod utjecajem alkohola.

U vozila bi se ugrađivalo i sigurnosno vjetobransko staklo u slučaju udara pješaka ili biciklista, a vozače autobusa i kamiona bi na pješake i bicikliste upozoravao i sustav za detekciju i upozoravanje na nezaštićene sudionike u cestovnom prometu koji se nalaze u neposrednoj blizini tih vozila. Sva vozila će imati i sustav koji ih zadržava u njihovoj prometnoj traci, odnosno da ne prelaze u suprotnu traku te sustav za automatsko kočenje koji će moći prepoznati pješake i bicikliste u blizini vozila.

Kako bi ubrzala uvođenje Kooperativnog Inteligentnog transportnog sustava – Cooperative Intelligent Transport Systems (C-ITS) na europske ceste, Europska je komisija prije nekoliko dana donijela Delegirani akt.

Kako navode u Glavnoj upravi za promet i mobilnost, ta nova tehnologija omogućit će vozilima da “razgovaraju” jedni s drugima, s cestovnom infrastrukturom i drugim sudionicima u prometu – primjerice o opasnim situacijama, radovima na cesti i vremenskom rasporedu semafora, čime će cestovni promet biti sigurniji, čišći i učinkovitiji.

Cijene sustava će padati

U EK navode i da su vozila opremljena kooperativnim inteligentnim transportnim sustavima danas već na cestama, ali u ograničenom broju. Od ove godine se očekuje, pak, da će autoindustrija i upravitelji cestovne infrastrukture početi s ugrađivanjem C-ITS tehnologije. Prema procjenama Komisije, ukupni troškovi ugradnje C-ITS-A po vozilu su oko 300 eura, s tim da će ta cijena padati kako bude rastao broj vozila opremljen tom tehnologijom. Pri tome sad neki proizvođači vozila mogu ponuditi tu tehnologiju i kao standardnu sigurnosnu opremu.

C-ITS će se u početku koristiti u obliku jednostavnih informacijskih usluga, upozoravat će, primjerice, vozače na zastoj u prometu ili radove na cesti koje još ne može vidjeti ili će ih obavijestiti o dopuštenoj brzini.

Uredba kojom bi ugradnja inteligentnih sustava sigurnosne opreme postala obvezujuća za sva vozila sad je pak predmet pregovora između ko-zakonodavaca u EU. Prema prijedlogu Komisije, ta bi oprema trebala biti obvezujuća od 2022. dok u Europskom parlamentu smatraju da treba stupiti na snagu u prije, već 2020.

No do 2050. godine, kad se želi postići da ne bude uopće poginulih na cestama, vjerojatno će u punoj primjeni biti samovozeći automobili.