Kolovoz 23, 2019

Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Create an account

Fields marked with an asterisk (*) are required.
Name *
Username *
Password *
Verify password *
Email *
Verify email *
Captcha *
Reload Captcha

Uvođenje sustava za nadzor brzine na autocestama

Hrvatske autoceste i Ministarstvo unutarnjih poslova pokušat će stati na kraj divljim vozačima na autocestama postavljanjem novih kamera za detektiranje prebrze vožnje

Iako u HAC-u tvrde kako je ovaj potez edukativnog i upozoravajućeg karaktera, nema sumnje da se ovime želi onemogućiti obijesne vozače koji autoceste smatraju svojim privatnim autopistama.

Od nekoliko mogućih tehničkih rješenja, u HAC-u su odabrali sustav videonadzora koji će na određenim lokacijama autocesta mjeriti prosječnu brzinu vozila. U praksi to znači da će na više lokacija autocesta biti određene dionice duljine od dva kilometra za mjerenje prosječne brzine. Kamere će biti postavljene na početku i na kraju te dionice. Prosječna brzina će se izračunati na temelju poznate udaljenosti od točke ulaska do točke izlaska i nakon što se utvrdi vrijeme koje je potrebno za prolazak dionice, utvrđuje se prosječna brzina kretanja vozila.

Novi prometni znak

Kamere će naravno snimati i registracijske pločice automobila te će prekršiteljima kazne za prekoračenje brzine biti upućene na kućnu adresu. Kamere će biti postavljene i na lokacijama izvođenja radova te na lokacijama gdje su zbog prekoračenja brzine česte prometne nesreće. Prema postojećem planu, implementacija tog projekta planira se u razdoblju od 2020. do 2023. godine.

Na mreži autocesta već postoji videonadzor u sklopu kojeg su kamere postavljene na određenim mostovima, portalima, ulazima u tunel, čvorištima. No, one prije svega služe za nadzor prometa i iako očitavaju brzinu vožnje, nisu precizno podešene za tu namjenu.

U ovom trenutku na autocestama jedini su autorizirani mjerači brzine oni u policijskim automobilima, tzv. cobrama, koji hvataju divlje vozače. Kako u HAC-u  ističu da svrha projekta nije penalizacija, nego podizanje prometne kulture, lokacije kamera bit će jasno istaknute postavljenim prometnim znakovima. U HAC-u smatraju da će se uvođenjem kontinuiranog automatskog nadzora brzina na autocestama povećati stupanj sigurnosti prometa na autocestama, smanjiti posljedice prometnih nesreća, utjecati na promjenu ponašanja vozača te da će od novog sustava za nadzor brzine vozila korist biti višestruka.

Očekuje se smanjenje brzine prometnog toka, što bi trebalo smanjiti broj naleta vozila na vozilo i izlijetanja s ceste. Očekuje se i ujednačavanje brzine kretanja, što bi trebalo rezultirati većom protočnosti vozila. S većom protočnošću smanjit će se i potrošnja goriva, a samim time i količina ispušnih plinova. Sustav mjerenja prosječne brzine na dionicama autocesta provodi se u više europskih zemalja. Primjerice, u Nizozemskoj je uveden prije 18 godine na autocesti između Rotterdama i Delfta. Kao rezultat, na toj autocesti prekršaji prekoračenja brzine smanjeni su na ispod 0,5 posto, a broj smrtnih slučajeva smanjio se za više od 50%.

Kako je osim prekoračenja brzine i vožnja u suprotnom smjeru uzrok teških prometnih nesreća na autocestama, HAC na “svojim” autocestama do kraja godine priprema i uvođenje nove signalizacije. Kako bi se povećala sigurnost prometa na autocestama, na 10 čvorova i pet odmorišta u sklopu pilot-projekta bit će iscrtana horizontalna 3D prometna signalizacija koja će vozače upozoravati da su krenuli u pogrešnom smjeru.

Suprotni smjer

Dosadašnja signalizacija s ispruženom rukom iznad koje piše STOP, nažalost, nije dovoljna te će se iscrtati dodatna upozorenja na samom kolniku.

Vozači u suprotni smjer najčešće ulaze na čvorovima i odmorištima, a razlozi su nepažnja izazvana umorom, vožnja pod utjecajem nedopuštenih sredstava, dekoncentracija, previd prometne signalizacije ili u najgorem slučaju namjerni ulazak u suprotan smjer.

Nakon implementacije pilot-projekta, pratit će se utjecaj iscrtane horizontalne 3D prometne signalizacije. Ako bi se smanjio broj ulazaka vozila u suprotan smjer na tim lokacijama, to rješenje bi se koristilo na svim čvorovima i odmorištima. Sve prometne analize pokazuju da se najteže prometne nesreće događaju zbog ljudskih pogrešaka, odnosno grubog kršenja prometnih pravila i nepoštivanja prometne signalizacije. Pritom je glavni uzrok smrtnog stradavanja vozača prekoračenje dopuštene brzine kretanja.

Stoga MUP i Hrvatske autoceste, operator koji upravlja s više od 1000 kilometara autocesta u Hrvatskoj, kreću s uvođenjem novih tehnologija i prometne signalizacije ne bi li utjecali na ponašanje vozača koji ne mare za ograničenje brzine ili zbog umora i nemara zanemaruju postojeću signalizaciju. Nova rješenja bit će predstavljena na današnjoj konferenciji Jutarnjeg lista “Sigurnost cestovnog prometa”.

Više o konferenciji pročitajte OVDJE

....

autor: Krešimir Žabec, Jutarnji list

Poslijednja izmjena dana Srijeda, 17 Travanj 2019 08:55