Da stroge kazne koje predlaže MUP mogu biti kontraproduktivne smatra Ljiljana Mikuš, prometna psihologinja i dopredsjednica Hrvatskog prometnog društva. U svojem je izlaganju psihologinja istaknula da je strogo kažnjavanje zastarjela psihološka metoda, a da našem sustavu zapravo nedostaje sustav nagrađivanja dobrih vozača koji se pridržavaju prometnih propisa.

- Možemo li zamisliti da dijete odgajamo tako da ga samo kažnjavamo, pa dobili bismo psihopata - naglašava Mikuš, dodajući da stroge kazne imaju sličan efekt na vozače, odnosno da mogu dovesti do onih posljedica koje upravo želimo izbjeći, poput povećanja anksioznosti i stresa kod vozača, panične reakcije, sukoba, agresije i bijega s mjesta nesreća.

Uz to, rezultati istraživanja koje je proveo Austrijski odbor za cestovnu sigurnost, pokazuju da stroga prometna kažnjavanja imaju tek kratkoročne efekte. Studija provedena na 27 zemalja EU pokazala je da se efekti uvođenja novog sustava negativnih bodova osjećaju tek prvih 18 mjeseci.

- Smanjenje broja nesreća vidljivo je jedino u prvim mjesecima primjene sustava negativnih bodova, ali poslije se vraća na istu brojku kao i prije uvođenje sustava - ističe prometna psihologinja.

Ipak, sve zemlje EU imaju neki oblik sustava negativnih bodova. Tako za razliku od Hrvatske, Njemačka ima sustav od 8 kaznenih bodova, a ako ih vozač skupi ukida se vozačka dozvola i vozač je primoran podvrgnuti se psihološkom testiranju.

U proteklih deset godina svjedočimo padu poginulih i ozlijeđenih na hrvatskim prometnicama. Lani je smrtno stradalo 312 osoba, pet posto manje u odnosu na prethodnu godinu kad ih je bilo 331, podatak je to kojim je Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture otvorio veliku konferenciju Jutarnjeg lista "Sigurnost cestovnog prometa", koja se u utorak održala u hotelu Esplanade u Zagrebu.

Uz više od 300 poginulih na cestama, lani je zabilježeno i 2700 teško ozlijeđenih na hrvatskim prometnicama, 12 tisuća lakše ozlijeđenih, a ukupno je zabilježeno više od 700 tisuća prekršaja, što državni proračun stoji više do 8 milijardi kuna.

Kako navodi Butković, Nacionalnim programom sigurnosti cestovnog prometa, u skladu s inicijativom Europske unije, predviđeno je stoga ambiciozno smanjenje smrtno stradalih na cestama za 50 posto do 2020. godine. Napomenuo je ministar da, usprkos svemu tomu, Hrvatska ima jedne od najsigurnijih autocesta u Europi.

Rezultat je to velikih ulaganja. Ipak, ulaganja su još uvijek potrebna na lokalnim i gradskim cestama. Lani je Butkovićev resor otkrio i detektirao čak 32 opasna mjesta na našim cestama, tzv. crne točke. Zasad je sanirano njih 9 ulaganjem od 70 milijuna kuna, iznos koji je 70 posto financiran iz fondova EU.